Arhivski izvori: Dokumentacija iz pismohrane Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Vlasnik zapisa: Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Autor priče: Marko Kolić

Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je 1917. kao rezultat napora započetih još 1874. kada je donesena odluka o osnutka Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Tom je odlukom među ostalim bilo predviđeno i osnivanje Medicinskog fakulteta no povijesne okolnosti odredile su da se to dogodi tek 1917. Jedan od imperativa prilikom osnutka fakulteta bio je pronalazak kvalitetnog profesorskog kadra. No, to se pokazalo kao nimalo lak zadatak.

Zavod za patologiju bio je jedan od prvih čijem se osnutku pristupilo. Patologija je u to doba, kao i danas, zauzimala važno mjesto u obrazovanju budućih liječnika. Osim toga, bila je vrlo važna i za razvoj znanstvene djelatnosti na novoosnovanom fakultetu. Pa ipak, loša financijska situacija i kompleksne društveno-političke okolnosti znatno su usporile pokretanje Zavoda za patologiju.

Teška situacija nije se odrazila samo na izgradnju zgrade za potrebe Zavoda već i na pronalazak profesora za patologiju. U to je doba u Zagrebu djelovao samo jedan profesionalni patolog, Ljudevit Jurak. Međutim, on je radio u Prosekturi javnih zdravstvenih zavoda grada Zagreba, a angažirao se i oko novoosnovanog Veterinarskog fakulteta u Zagrebu pa je stoga trebalo naći drugog kandidata. U početku se najizglednijim činio Vaclav Neumann. Iz sačuvane dokumentacije, vidljivo je kako je on bio postavljen i za profesora. Neumann je dao značajan obol u izgradnji i opremanju novosagrađene zgrade za Zavod. Međutim, s obzirom na cjelokupnu situaciju u tadašnjoj državi Neumann se zahvalio na dužnosti i vratio u Češku. Uz njega su se pojavila još dva kandidata, njemački patolog Walter Berlinger i Rus Sergej Semenović Abramov no nije došlo do krajnjeg dogovora niti s jednim od njih. Postojala je i opcija da se privremeno angažira i profesora patologije s Medicinskog fakulteta u Beogradu, Đorđa Jovanovića. Međutim, ništa od toga se na kraju nije realiziralo.

U konačnici je 1921. Zavod za patologiju pokrenuo bakteriolog Emil Prašek u suradnji s Milanom Pricom, također bakteriologom. Prašek je u Sarajevu pola godine radio u prosekturi, pa se može pretpostaviti kako su mu to bilo kompetencije na temelju kojih je pokrenuo Zavod. Prašek je uz pokretanje Zavoda, držao i nastavu iz patologije prva tri semestra. Međutim, radilo se samo o privremenom rješenju. Problem se konačno riješio 1922. kada je za profesora izabran Sergej Saltykow koji će na čelu Zavoda ostati do 1952.

Saltykowljev dolazak u Zagreb bio je važan trenutak za razvoj Zavoda za patologiju. Školovao se i usavršavao diljem tadašnje Europe što mu je omogućilo stjecanje širokog znanja iz patologije. U trenutku kada je došao u Zagreb, Saltykow je već uživao veliki ugled. Unatoč teškoj situaciji, uspješno je pokrenuo brojne aktivnosti na Zavodu. U suradnji s Aleksandrom Govorovim osnovao je Muzej patoloških preparata, koji se i danas nalazi u sklopu Zavoda. Pokrenuo je histološki laboratorij, opremio knjižnicu relevantnom literaturom, napravio niz obdukcija i biopsija. Kao profesor prenosio je znanje mnogim generacijama budućih liječnika i oblikovao jezgru znanstvenika koji su nastavili njegov rad i nakon što je otišao u mirovinu.

Uz Ljudevita Juraka, Saltykow je bio središnja osoba hrvatske patologije prve polovice 20. stoljeća. Zbog svojih će zasluga, još za života, 1954. dobiti bistu koja se i danas nalazi u Zavodu za patologiju. Njegov je rad prepoznala i JAZU čije će redovni član postati 1959. Umro je u Zagrebu 1964. Njemu u čast se od 1966., uz privremene prekide, održavaju i Memorijalni sastanci Sergej Saltykow. U konačnici, nakon smrti njegove supruge Vere, na temelju njene oporuke i ostavštine obitelji Saltykow, pokrenuta je i Zaklada Sergey Saltykow.

Slike:

· Vaclav Neumann obaviještava o svojim pripremama za preuzimanje Zavoda, 1919.

· Walter Berlinger, 1921.

· Jovanović i Zavod za patologiju, 1921.

· Emil Prašek i Milan Prica, pokretanje Zavoda za patologiju, 1921.

· Prijedlog prof. Sergeja Semenovića Abramova, 1921.

· Životopis Sergeja Saltykowa, 1930.

· Sergej Saltykow

· Sergej Saltykow za radnim stolom