Digitalizirani katalog retrospektivne bibliografije članaka

Arhivski izvori: Katalog retrospektivne bibliografije članaka

Vlasnik zapisa: Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Stvaratelji zapisa: oko 700 popisivača pod vodstvom dr. Mate Ujevića

Autorice priče: Senka Galenić i Nataša Jermen

U stvaranju djela Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža tijekom proteklih sedamdeset godina sudjelovalo je na stotine stručnjaka i znanstvenika, kulturnih radnika i mislilaca, akademika i književnika. No dva su imena utemeljila leksikografsku djelatnost po kojoj je danas Zavod poznat i prepoznat – Miroslav Krleža i Mate Ujević. Upravo je dr. Mate Ujević dao poticaj i idejno uobličio potrebu da se „zabilježi“ život jedne epohe – kulturnih, znanstvenih, umjetničkih i političkih vidova bivanja jednoga naroda. Želimo li spoznati svijet koji nas okružuje, uvijek je potrebno krenuti od bliskoga prema nepoznatom. Potrebno je saznati što više o sebi, svojoj prošlosti i običajima, o vlastitim dosezima.

Osnutak Leksikografskoga zavoda temelji se upravo na tome – usustaviti sve što je nužno znati o sebi i pokušati saznati što više o drugima. Znanje o sebi i znanje o drugima nalazi se u srži leksikografije– sustavnoga popisivanja, opisa i tumačenja jezičnoga blaga te enciklopedike – prikupljanja, odabira i predstavljanja znanja u obliku enciklopedičkih djela.

U pokušajima da se sveobuhvatno prikaže ukupnost ljudskoga znanja uvijek je potrebno krenuti od vlastita naslijeđa. Ovaj je Katalog jedan takav pokušaj pismohrane znanja jednog vremena i jednoga prostora. Bilježenja djela autora koji su godinama pisali o znanosti, umjetnosti, politici, medicini, obrazovanju, književnosti, glazbi, tehnici, filozofiji ili arhitekturi.

Razradi prvotne ideje dr. Ujević pristupa marno i sustavno, davši naputke popisivačima (uglavnom sveučilišnim profesorima i studentima) u desetak gradova diljem bivše Jugoslavije, koji su od jeseni 1950. do proljeća 1953. u sveučilišnim i specijaliziranim knjižnicama pomno listali južnoslavenske periodičke publikacije (novine, časopisi i zbornici) objavljene od kraja 18. stoljeća do 1945, te u bilježnice popisivali znanstvene članke, književne priloge, političke članke, prikaze, ocjene i kritike književnih ili znanstvenih djela.

Bilježnice su se pažljivo pregledavale, revidirale i prepisivale na listiće koji danas čine Katalog retrospektivne bibliografije članaka (autorski, predmetni i stručni katalog), koji je desetljećima imao ulogu svojevrsne baze podataka za znanstvenike i umjetnike iz različitih područja.

Digitalizacija i internet udahnuli su novi život ovim listićima, davši javnosti uvid u vrijedno arhivsko gradivo i dragocjeni spomen na ljudski trud i znanje. Dosad je obrađeno i digitalizirano oko 2 200 000 listića autorskoga kataloga te oko 100 000 listića Kataloga razriješenih pseudonima, šifara i inicijala (u kojem su zabilježena skrivena autorstva mnogobrojnih pisaca i novinara koji su objavljivali u hrvatskoj periodici), koji se mogu pretraživati prema prezimenu autora članaka (tražilica i abecedarij) na poveznici http://katalog.lzmk.hr/.

Katalog retrospektivne bibliografije članaka u brojkama:

• 10 milijuna listića

• 2720 drvenih ladica

• 2388 „teka“ (rukopisna zbirka)

• 1 voditelj i idejni začetnik

• 700 popisivača

• 775 sveučilišnih i specijaliziranih knjižnica

• 100 000 autora članaka

• 6000 potanko popisanih publikacija

• 12 500 djelomično popisanih publikacija

• 44 struke

• 102 podstruke

• 28 suradnika na abecediranju i ulaganju listića