Zlatarevo zlato

Arhivski izvori: Zbirka umjetničkih ostavština Arhiva za likovne umjetnosti HAZU. Zbirke. Ostavština kipara Ive Kerdića

Vlasnik zapisa: Arhiv za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb

Autor zapisa: Ivo Kerdić

Autorice priče: Andreja Der-Hazarijan Vukić, Jasenka Ferber Bogdan

Okosnicu Arhiva za likovne umjetnosti na samom početku njegova formiranja davne 1937. godine, činile su ostavštine umjetnika, prikupljene na razne načine. Ostavštinu kipara i medaljera Ive Kerdića, preuzeo je 1950.-tih godina od samog kipara dr. Antun Bauer, osnivač i prvi ravnatelj Arhiva za likovne umjetnosti u vrijeme dok se nalazi u sastavu Gipsoteke, danas Gliptoteke HAZU.

Unutar raznolike građe kipareve ostavštine nalaze se i skice te fotografije studija za spomenik Zlatarevu zlatu/Dori Krupić, nastalog 1927./28. Svima znani spomenik smješten u niši od vrapčanskog kamena na zapadnom zidu Kamenitih vrata, jedina je zagrebačka javna plastika posvećena jednoj književnoj junakinji, liku Šenoinog istoimenog romana napisanog 1871. Bio je to prvi Šenoin roman čija radnja smještena u Zagreb druge polovice 16. stoljeća, prati sukobe plemstva i nastajućeg građanstva, uz neizbježnu ljubavnu priču, u čijem su središtu plemić Pavao Gregorijanec, gornjogradski zlatar Petar Krupić i njegova lijepa kći Dora.

Kipar Ivo Kerdić posvetio se izradi lika Dore Krupić tražeći idealni izraz koji će ne samo oživjeti omiljeni književni lik, već ga i skladno uklopiti u autentični povijesni ambijent srednjovjekovnih gradskih vrata podignutih još u 13. stoljeću. Prema postojećim sadrenim modelima, vidi se da je Dorin lik varirao u različitim elementima, od posture, oblikovanja glave, i odjeće, do atributa koje drži u rukama. Odabrana je izdužena figura oblikovana u duhu gotike, elegantne zavojite linije koja povezuje blago izbačenu desnu nogu i vodi sve do njezine lijepo modelirane glave. U rukama drži ključ grada i cehovsku škrinjicu sa grbom Zagreba. Prema jednoj priči koja je kružila u zagrebačkoj obitelji Roth, za model mu je poslužila njegova nećakinja, kći brata Milivoja, Branka Kerdić (kasnije udana Roth), tada dvadesetogodišnja djevojka, poznata u zagrebačkim građanskim krugovima po svojoj ljepoti i gracioznosti. O tome najbolje govori i fotografija iz vremena, objavljena u časopisu Svijet.

Ivo Kerdić je brončanu statuu poklonio gradu kao dogovorenu nadoknadu za ustupljeno zemljište na Goljaku, gdje je prema nacrtima arh. Huge Ehrlicha 1931. izgradio obiteljsku kuću. Upravo zbog nekih nesuglasica sa gradskim zastupstvom samo otkrivanje spomenika u proljeće 1929. odvilo se u vrlo neuobičajenoj atmosferi za takve prilike. O genezi nastanka spomenika lijepoj Dori Krupićevoj i okolnostima njezina otkrivanja, nabolje govore riječi samog kipara Kerdića, prenesenih iz rukopisa njegovih neobjavljenih memoara:

„(…) Za ovu parcelu bio sam obvezan Gradskoj općini predati jedno djelo. Predao sam skicu Zlatarovo zlato koje bude od odbora prihvaćeno i ja sam gotovi model predao u gipsu odboru Gradske općine na čelu sa ing. Heinzelom te župnikom Rittigom i ostalim odbornicima koju su prihvatili svi jednodušno osim župnika Rittiga koji je prigovorio radi grudiju. Svi ostali primili su sa zadovoljstvom osobito ing. Heinzel koji je kako je rekao oduševljen jer pripadao gumbarskom cehu pa će on sam otkriti kada bude gotova.(…).“

Uslijed optužaba da je utjecao na natječaj za izgradnju klaonice, dotadašnji gradonačelnik Vjekoslav Heinzel Heinzel (1920.–21.; 1922.-28.) morao se povući sa svoje funkcije, a na njegovo mjesto dolazi prof. Stjepan Srkulj (1917. -20.; 1928.-32.).

„(…) Kako sam ja sa Srkuljem imao nekih nesuglasica (…) naravno da do svečanog odkrića nije došlo. Tako se Dora Krupićeva na svom postamentu pojavila u predvečerje jednog dana uz svjedočanstvo dva šegrta, još dva prolaznika, moga pomoćnika i mene da resi gradsku kulu na uspomenu otca Zlatarovoga zlata Augusta Šenoe.(…)“

Prilozi:

Skica smještaja spomenika, olovka na peliru, D-200/45 Inv. br. 618, Zbirka ostavština Kerdić

Dopis sa ponudom za lijevanje Zvonimira Oblaka, D-200/45 Inv. br. 618, Zbirka ostavština Kerdić

Fotografije skica modela Zlatarevog zlata, Fototeka, Ivo Kerdić, F/130-1 - F/130-8, Fototeka

Memoari Ive Kerdića (rukopis), bilježnica 3, Zbirka ostavština Kerdić

Iz ateliera Ivana Kerdića. Svijet, knj.6, br. 16, 13.10.1928., 332-333., Zbirka dokumentacije umjetnika

Branka Kerdić, Novinarski ples, hotel Esplanade, 1.2.1929. Svijet knj. 7, br. 7, 9.2.1929., 155., Zbirka dokumentacije umjetnika

„Zlatarevo zlato“. Svijet, knj. 7 br. 25, 15.6.1929., 612., Zbirka dokumentacije umjetnika