Laboratorijski dnevnik Josipa Lončara – ogledalo razvoja elektrotehnike u Hrvatskoj

Arhivski izvor: Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, ostavština Josipa Lončara na Zavodu za osnove elektrotehnike i električka mjerenja,

Vlasnik zapisa: Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Autor priče: Branka Marijanović

Zavod za osnove elektrotehnike i električka mjerenja najstariji je Zavod i prethodnik Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Kao prvi znanstveno-nastavni odjel iz područja elektrotehnike u Hrvatskoj, ovaj Zavod čuva jedinstvene povijesne izvore koji svjedoče začecima i razvoju elektrotehnike u Hrvatskoj i povijesti Fakulteta, među kojima se čuva i ostavština Josipa Lončara, velikana hrvatske elektrotehnike. Od osobite je vrijednosti Laboratorijski dnevnik profesora Lončara u kojem je kroz dvanaest svezaka te više od tisuću bilježaka dokumentirana povijest Laboratorija za električka mjerenja, razvoj nastave i dostignuća iz područja elektrotehnike, elektronike, radiofonije i televizije u Hrvatskoj.

Djelujući kao profesor na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Zagrebu te kasnije na Tehničkom fakultetu Josip Lončar (1891. – 1973.) utro je put hrvatskoj elektrotehnici, a zaslužan je i za osnutak Radio Zagreba. Od 1947. je redoviti član JAZU, 1961. je dobio nagradu za životno djelo grada Zagreba, a 1970. izabran je za počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet elektrotehnike i računarstva od 1997. godine dodjeljuje godišnju nagradu „Josip Lončar“ za istaknute uspjehe u studiju, znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i nastavi na području tehničkih znanosti.

Profesor Lončar slovio je kao izuzetan znanstvenik i nastavnik. Velik je trud posvetio praktičnom izvođenju nastave, a shodno tome sva su njegova predavanja bila popraćena eksperimentima. Na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi je 1924. osnovao je Laboratorij za električka mjerenja kojeg je počeo opremati još 1922. godine. Laboratorij je primarno bio namijenjen izvođenju praktične nastave te demonstracija no ubrzo postaje mjesto okupljanja nastavnika i studenata, mjesto na kojem su se izvodila i elektrotehnička ispitivanja i istraživanja iz područja radiotehnike.

Profesor Lončar iz godine u godinu upotpunjavao je svoja predavanja najnovijim dostignućima i iz teorije i industrije, budući da je, uz to što je aktivno pratio recentnu literaturu, redovito posjećivao poznate europske tvornice i istraživačke laboratorije te bio u toku s međunarodnim dostignućima i novitetima iz područja elektrotehnike i elektronike. Po uzoru na glasovite laboratorije nastojao je Laboratorij za električka mjerenja opremati aktualnim instrumentima i uređajima, mnoge od kojih je i sam izradio. Tako je svoj Laboratorij Lončar držao na nivou najsuvremenijih inozemnih istraživačkih laboratorija.

Gotovo desetljeće nakon osnivanja Laboratorija, 30. siječnja 1933. godine, svoje eksperimente Lončar je počeo bilježiti u bilježnice – Laboratorijski dnevnik, što je tradicija koja se nastavila sve do kolovoza 1954. godine. U 1.200 Lončarevih bilježaka nalaze se opisi, numerički podatci, sheme aparatura i uređaja, dijagrami, grafički prikazi rezultata, fotografije te komentari о tijeku i rezultatima pokusa. Vodio je i detaljnu evidenciju ispita i slušača, što je zapisivao u zasebne bilježnice. Njegova je ostavština ogledalo sveučilišnog života svojega doba, razvoja elektrotehnike, elektronike, radiofonije i televizije, a tako i šireg povijesno-društvenog konteksta. Za vrijeme radnog vijeka, a i u mirovini, redovito je objavljivao u stranim i domaćim stručnim i znanstvenim časopisima. Objavio je i brojne skripte i udžbenike koji se, kao temeljna djela u ovom području, i danas koriste kao literatura u nastavi elektrotehnike.

Potkraj 1949. godine Laboratorij za električka mjerenja postaje Zavod za osnove elektrotehnike i električka mjerenja koji djeluje i danas.

Cjelokupna ostavština Josipa Lončara digitalizirana je, a dio je dostupan putem platforme Virtualne zbirke Sveučilišta u Zagrebu: Vizbi. UNIZG.

Izvori: