Povjerljivi spisi o školskom zemljištu i orguljašiji

Arhivski izvori: HR-DABJ-407 Osnovna škola Dežanovac

Vlasnik zapisa: Državni arhiv u Bjelovaru

Autorica priče: Martina Krivić Lekić

Iako se dokumentacija o zemljištu škole, izjave svjedoka i prijepisi spomenica u potpunosti ne slažu, moguće je naslutiti kronologiju problema te zašto su ovi spisi označeni kao povjerljivi.

Grof Julije Janković 1869. godine darovao je školi u Dežanovcu kod Daruvara 6 jutara zemlje, a prilikom dijeljenja urbarskog pašnjaka 1891. škola je dobila još 6 jutara zemlje koje je predano učitelju na uživanje. Župa je bila siromašna i nije mogla dodatno nagraditi učitelja te u veljači 1896. godine na upit Visoke kraljevske zemaljske vlade, Odjela za bogoštovlje i nastavu o nagradi učitelju za sviranje orgulja (orguljašija), zaključeno je da učitelju dovoljna nagrada to što uživa zemlju. Napominju da će raspravljati o nagradi ukoliko se crkvena blagajna popravi u budućnosti. Učitelji su prihvaćali takvo stanje sve dok se jedan učitelj nije pobunio.

U mjesto Dežanovac 1908. na mjesto ravnajućeg učitelja dolazi Andrija Štajcer i gotovo odmah nastaju problemi. Iako je njegov prethodnik uzorao zemlju netom prije premještaja u drugu školu, novi učitelj zadržao je prihod od zemljišta, koje se smatralo naknadom učitelju za sviranje orgulje u crkvi. Slučaj je dospio do Kraljevske županijske oblasti u Požegi koja u srpnju 1908. dostavlja obrazloženje Kotarskoj oblasti Daruvar u kojemu kaže da novi učitelj ima pravo na prihod od zemljišta ne kao orguljaš, već kao učitelj. Novi problemi nastaju 1911. godine kada učitelj Štajcer šalje dopis kojim obavještava župni uredu u Dežanovcu da prestaje svirati orgulje u crkvi sve dok se naknada za taj posao ne poveća. Njegovo postupanje temeljilo se na odluci „učiteljstva kraljevina Hrvatske i Slavonije“ koje je na sastanku u Zagrebu 11. svibnja 1911. odlučilo da se sve službe, uključujući sviranje orgulja i pjevanje u crkvi obustavljaju dok se iste primjereno ne plate. Naime, muški učitelji prihvaćanjem posla u nekom mjestu bili su dužni preuzeti sviranje orgulja u mjesnoj crkvi, uz pravičnu naknadu. No iz sačuvanih spisa čini se da je nejasno postupanje u plaćanju učitelja za pojedine poslove (ne samo u Dežanovcu) dovelo do njihove pobune i traženje pravične naknade. Postupanje učitelja Štajcera osudili su općinski vijećnici naročito zato što nije svirao orgulje na Uskrs. Stoga u svibnju 1912. zaključuju da će učitelju oduzeti 10 jutara zemlje koju obrađuje. Ujedno mole Kraljevsku zemaljsku vladu da učitelja ili prisili na sviranje orgulja ili ga premjesti te namjesti nekoga tko će svirati orgulje uz navedenu naknadu. Kotarska oblast u Daruvaru sredinom 1914. godine izdaje pismeni nalog po kojem on mora ponovo preuzeti orguljašku službu pod istim uvjetima, bez povećanja naknade, na što je učitelj i pristao. No isto tako, poništavaju odluku o ukidanju uživanja zemljišta jer smatraju da mu to pripada kao učitelju. Novi problemi nastaju u veljači 1917. godine kada prema navodima župnika, učitelj Štajcer ne želi svirati orgulje kod privatnih misa ukoliko mu se ne podigne naknada za taj posao. Tom prilikom župnik sastavlja dopis Kraljevskoj zemaljskoj vladi, Odjelu za bogoštovlje i nastavu te opisuje svoje probleme s učiteljem, a on odgovara isto tako detaljno. Iz tih dopisa vidljiva je međusobna netrpeljivost i nerazumijevanje između glavnih aktera događaja, ali i snažna povezanost crkve i zajednice. Končana odluka vlade bila je da učitelj mora nastaviti svirati orgulje kod javnih i privatnih misa uz istu naknadu jer potpuno krivo zaključuju da nema pravo na to zato što uživa zemlju u ime orguljanja.

Posljednji spisi u mapi odnose se na 1928. i 1929. godinu kada novi župnik ponovno traži učitelja koji svira i pjeva jer novo pridošli učitelj, Bartol Glück ne zna. Što se nakon toga događalo nije poznato. Učitelji su do Drugog svjetskog rata većinom vršili službu orguljaša što im nakon rata više nije dopušteno. Prema dokumentaciji Konzervatorskog odjela u Bjelovaru župna crkva u Dežanovcu već 1960. godine više ne posjeduje orgulje tako da je tradicija sviranja orgulja u toj župi nestala.